Profesor Fedor G. Uglov, jedan od najstarijih hirurga na svijetu, imao je pravila za dugovječnost kojih se striktno pridržavao.
Rođen 1904. godine, Fedor G. Uglov bio je jedan od najstarijih hirurga na svijetu. Njegovo ime nalazi se i u knjizi Ginisovih rekorda zbog toga što je jedan od rijetkih koji je pacijente operisao do same smrti. Ne samo da je operisao – pored posla, Fedor je sjekao drva, čistio snijeg, obavljao sve kućne poslove i bavio se stolarskom radionicom.
Doktor nauka je godinama proučavao pravila za dugovječnost. Želio je da zna šta mu je pomoglo da doživi 100. godinu, iako je pretrpio niz zaraznih bolesti. U tim vremenima, one su bile čest uzrok smrti. Fedor je bio zaražen tifusnom groznicom i tifusom, patio je od upale pluća i teške upale srednjeg uha. Tokom godina neumornih istraživanja, definisao je svoj recept. Napravio je spisak pravila, ali ovih pet su najvažnija:
Izbacivanje al*ohola
Ne samo da nije konzumirao al*ohol, već je i odbijao lijekove koji su sadržali al*ohol. Fedor nikada nije vjerovao da mala čaša al*oholnog pića pomaže zdravlju. Osim toga, nikada nije osjećao potrebu za takvim pićem. Takođe, nikada nije pio al*ohol jer je bio svjestan da u svakom trenutku može da bude pozvan za hitnu operaciju. Samim tim, izbacivanje al*ohola smatra jednim od važnijih pravila za dug život.
Umjerena ishrana
Uglov se rodio u velikoj porodici, a majka je svu djecu naučila da treba da prestanu da jedu s blagim osjećajem gladi, što odgovara fiziološkim zakonima. Mnogi stogodišnjaci govorili su da su im dijete pomogle da dožive 100 i više godina, ali Uglov ne. Nikada nije držao posebne režime ishrane ili se odricao nekih namirnica. Kako je jednom rekao, jeo je sve, ali u malim porcijama.
100 čučnjeva
Vjerovali ili ne, ruski hirurg je do svoje smrti radio čučnjeve. Kažu da je ova vježba glavna za zdravlje, naročito kada su noge i kičma u pitanju. Ova vježba održava mišiće nogu i krvne sudove u savršenom stanju, a to doprinosi bržem protoku krvi do srca. Za sve one koji uglavnom sjede tokom dana, čučnjevi su potrebni. Ova vježba može da vam zamijeni aktivnosti poput pješačenja, plivanja, trčanja ili planinarenja.
Mentalna aktivnost
Profesor je do kraja svog života zadržavao jasnoću uma. Nije znao šta je senilna demencija. Zato se mnogo bavio naučnim aktivnostima, pisao je knjige, proučavao najnovija dešavanja na području hirurgije. Stručnjaci uvijek govore da je važno da aktiviramo mozak – anksioznost i depresija u tom slučaju neće imati šta da traže pred vašim vratima.
Zaštita od stresa
Profesor je govorio da je zaštita od stresa od krucijalnog značaja za zdravlje. Objašnjavao je da se srce štiti od neprijatnih misli i da ne treba da popustimo u omalovažavanju. Govorio je da u najtežim situacijama ne treba da se bavimo samopotkopavanjem, već radije da potražimo izlaz iz njih.