Bolest karotidnih arterija izaziva šlog, a njihovo suženje se otkriva kolor doplerom. Simptomi su vrtoglavica, zaboravnost, slabost jedne strane tijela, problemi sa vidom.
Ako osjetite iznenadnu slabost na jednoj strani tijela, utrne vam noga, ruka ili samo stopalo, to može biti alarm izazvan opasnim zdravstvenim problemom. Ukoliko, uz to, odjednom imate duplu ili zamagljenu “sliku” ili čak ne vidite ništa na jedno ili oba oka, pa vas još i jako zaboli glava, neophodna vam je hitna ljekarska pomoć.
Ovi simptomi moždanog udara mogu biti i vrlo kratkotrajni. Tada je najčešća dijagnoza TIA – tranzitorni ishemijski atak, ali svaki sekund može biti važan u otkrivanju uzroka lošem snabdjevanju mozga krvlju.
Neke od navedenih tegoba mogu biti izazvane i mnogo manje opasnim stanjima – padom šećera, migrenom ili, veoma rizičnim – epileptičnim napadom. Eventualni pad može da izazove i fatalne povrede.
Ako vam ovaj opis zvuči poznato, kao nešto što ste nekada doživeli, proverite osnovne parametre – nivo holesterola u krvi, šećer, vrijeme koagulacije. Takođe, ljekar će vas, gotovo sigurno, uputiti i na procenu suženosti vratnih arterija.
Ova dva velika krvna suda snabdevaju mozak krvlju obogaćenom kiseonikom, a njihovo suženje nastaje zbog aterosklerotskog plaka. Poznato i pod nazivom “stenoza”, ovo suženje može da se pojačava i da čak dovede i do potpunog zapušenja. Delovi plaka se mogu odvojiti ili se na njegovoj površini može stvoriti tromb, a i jedan i drugi mogu da završe u moždanom krvotoku.
Ako se začepi arterija koja ishranjuje dio moždanog tkiva, nastaje infarkt mozga, drugačije nazvan moždani udar ili šlog. Za razliku od drugih delova organizma, mozak se veoma teško oporavlja poslije infarkta njegovih krvnih sudova. Bolest je fatalna ili ima teške posljedice za pacijenta, ali i za njegovu porodicu.
Zato je važno otkriti sužene karotide na vrijeme, a to se može jednostavnim ultrazvučnim pregledom koji je potpuno bezbolan i traje oko pola sata – kolor doplerom Pored navedenih tegoba, razlog za pregled može biti i sumnja na kardiovaskularna oboljenja zbog porodične zdravstvene istorije, kao i život sa faktorima rizika kao što su hipertenzija, dijabetes, holesterol.
U slučaju da se otkrije stenoza, pored promjene životnog stila, lekar će prepisati potrebne lijekove, a eventualna hiruška intervencija podrazumijeva vađenje plaka ili ugradnju stenta.